Oznaka | Dimenzije u cm | Grama po mq | Cijena € |
Kol. narudžbe |
||
---|---|---|---|---|---|---|
List |
Les Baigneurs Seurat -
Georges-Pierre Seurat (2. prosinca 1859. — 29. ozujka 1891.) je francuski slikar, najznacajniji predstavnik poentilizma. Njegova najznacajnija slika, Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte, ubraja se medju najznacajnije slike XIX. stoljeca.
Zivot
Georges-Pierre Seurat je rodjen 2. prosinca 1859. u Parizu u dobrostojecoj obitelji. Njegov otac, Antoine Chrysostom Seurat, bio je pravni sluzbenik iz Champagnea, a majka Ernestine Faivre bila je rodjena Parizanka. Seurat se prvo skolovao za kipara, a u skoli lijepih umjetnosti je studirao od 1878. do 1879. Godinu dana je bio u vojsci u Brestu, a onda se vraca u Pariz. Posvetio se usavrsavanju crtanja crno-bijelom tehnikom. Tijekom 1883. naslikao je svoju prvu znacajnu sliku - Kupaci kod Asnièresa.
Posto je njegova slika odbijena za izlaganje u pariskom Salonu, okrenuo se prema neovisnim umjetnicima. Zajedno s drugim neovisnim umetnicima 1884. osniva Salon neovisnih umjetnika. Tu se sprijateljio s Paulom Signacom, s kojim je dijelio iste ideje o poentilizmu. Tijekom ljeta 1884. zapocinje rad na svom najznacajnijem djelu - Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte, koje je dovrsio 1886.
Kasnije se preselio u mirniji atelje, gdje je tajno zivio s mladim modelom Madeleine Knobloch. S njom je 1890. dobio i sina. Dva dana prije smrti, Seurat svoje roditelje upoznaje sa svojom obitelji. Nedugo nakon Seuratove smrti, Madeleine radja njihovo drugo dijete. Georges Seurat umire 29. ozujka 1891. Uzrok njegove smrti i danas je nepoznat, no pretpostavlja se da je preminuo od posljedica meningitisa, pneumonije, upale krajnika i/ili difterije. Njegov posljednji ambiciozni rad, Cirkus, ostao je nedovrsen.
Djelo
Tijekom XIX. stoljeca, mnogi su strucnjaci pisali o osjetilima vida, a posebno boje. Jedan od njih bio je i Michel Eugène Chevreul, francuski kemicar, koji je restaurirao stare tapiserije. Otkrio je da dvije boje jedna kraj druge daju utisak neke trece boje, kada se gleda sa udaljenosti. To otkrice je bilo izrazito vazno za poentilizam..
Seurat i Signac su koristili tehniku poentilizma ili divizionizma. Boje su se nanosile na platno u tockicama, po principu komplementarnosti. Nastojali su postici harmoniju boja i nanosili su je u tockicama.
Seurat je osim toga vjerovao da se boje mogu koristiti da se postigne harmonija i emocija u umjetnosti. Na slican nacin kako glazbenici koriste varijacije zvuka i tempa da bi stvorili harmoniju. Veselje na slikama postize dominacijom svijetlih tonova i toplih boja, te linija usmjerenih prema gore. Mir se postize balansom svjetla i tame i toplih i hladnih boja, a linije trebaju biti horizontalne. Zalost se postize koristenjem tamnih tonova, hladnih boja i linija usmjerenih prema dolje.