Oznaka | Dimenzije u cm | Grama po mq | Cijena € |
Kol. narudžbe |
||
---|---|---|---|---|---|---|
List |
Beethovenfries Klimt -
Gustav Klimt (Bec,14. srpnja 1862. - Bec, 6. veljace 1918.), austrijski slikar.
Zivot Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beca s kraja stoljeca. Bilo je to vrijeme umjetnicke obnove i umjetnickog bunta te radjanje modernizma. Nova umjetnost art nouveau donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u slikarstvu i literaturi, kroz koje se provlacila snazna opcinjenost erotikom. Bio je to Freudov Bec, koji je izvana jos bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponasanje bila je glavna tema dana. Becka zanesenost erotikom nasla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio Erosa, a iznad svega zene, kao muze vampa i konacnog ispunjenja svrhe zivota.
Njegovo slikarstvo ispunjeno je naturalistickim prikazima erotskog i teznjom da platna ispuni sjajnim zamrsenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao sto je Poljubac, osjecaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na velicanstveni nacin.
Rodio se 14. srpnja 1862. u beckom predgradju Baumgartenu. Otac, ceski emigrant, nije uspio kao zlatar, te su djeca Klimtovih rasla u neimastini. Gustav, koji je svoju darovitost pokazao jos u Visokoj skoli za umjetnost i obrt, dobivao je narudzbe za ukrasavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tijekom 1880-tih i 1890-tih godina. U suradnji s bratom i umjetnikom Franzom Matschom osnovao je podruznicu Klimt-Matsch i dobivao gotovo sve vaznije poslove.
Godine 1897. skupina umjetnika, koja je zeljela na moderniji, pustolovniji nacin stvarati svoja djela, osnovala je Secesiju, a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije pocele su izazivati ostre kritike konzervativnog Beca, ali je on slikanjem velicanstvenih portreta zena iz otmjenog drustva mogao dovoljno ugodno zivjeti, oslobodjen narudzbi.
Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni zivot drzao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Becu 6. veljace 1918. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma Austro-Ugarske i svijeta kakav je poznavao.