Poster Munch The Scream - 24x30 cm

The Scream Munch - Edvard Munch (Løten, 12. prosinca 1863. - Ekely, 23. sijecnja 1944.), norveski slikar.
Tipican predstavnik ekspresionizma u slikarstvu. Kao vjecito nespokojnan, pomalo morbidnan pesimist, u strahu od samoce ljudskog bica, podjednako u guzvi velegrada kao i pred uznemirujucom velicinom prirode. Spomenuta raspolozenja Munch prenosi i na platno, sluzeci se linijama koje se izduzuju i povijaju, kao i tonovima boja koje djeluju melankolicno. Takvu atmosferu stvorio je na slikama Krik, Tjeskoba, Na mostu. Proslavio se u Njemackoj u 20. stoljecu, te na tamosnje slikare ekspresioniste izvrsio znatan utjecaj.
Munch je bio kronicni bolesnik cijelog svog zivota. Vjeruje se kako je bolovao od bipolarnog poremecaja (poznatijeg kao manijakalna depresija).

Karakteristika umjetnickih djela Muncha je potraga zivotnog smisla. Njegove slike izrazavaju, sa velikim osjecajem, krajnje psiholoske situacije, kao sto su strah, bolest ili smrt, ali takodjer i ljubav i erotizam. Tonovi boja, intenzivni i cesto tamni, naglasavaju znacaj slike koja cesto prikazuje sukob ljudske duse. Munch je rodjen 1863 u Loethenu u Norveskoj, a 1944 je umro u Oslu. Njegovo umjetnicko obrazovanje ga je odvelo u Pariz i Berlin, gdje je izlozba njegovih djela 1892 izazvala skandal. Neke od njegovih slika i grafickih djela smatraju se predujam ekspresionizma.

Slavna djela:
Krik (1893.; izvornog naziva "Ocaj") je najslavnija Munchova slika koja spada u najprepoznatljivija svjetska djela. Ona pripada skupini slika koje je Munch nazvao "Friz zivota", a u kojoj je istrazivao teme zivota, ljubavi, straha, smrti i melankolije. Kao sto je slucaj i s drugim djelima iz ove serije, Munch je napravio brojne verzije istog motiva. Najpoznatija verzije je bila ukradena iz Munchovog muzeja u Oslu, 22. kolovoza, 2004. god., no vec 31. rujan, 2006. norveska policija je pronasla pocinitelje i povratila sliku skupa s jos jednom - Madonna.
Teme iz Friza zivota se kontinuirano provlace kroz njegov cijeli zivot. One se mogu prepoznati u djelima kao sto su: Bolesni djecak (1886., portret njegove preminule sestre Sofije), Pepeo (1894.) i Most. Na "Mostu" se nalaze bezoblicne figure koje nemaju prepoznatljivih karakteristika i lica. Zastra?uju?i oblici tamnog drve?a i ku?a natkrivljuju figure i poja?avaju osjecaj strave. Zene su na Munchovim slikama prikazivane ekstremno, ili kao krhke, nevine zrtve ili kao smrtonosne vampirice. Mnogi kazu da to proizlazi iz njegovih seksualnih tjeskoba.