Poster Degas Ballerine - 24x30 cm

Ballerine Degas - Edgar Germain Hilaire Degas (Pariz, 19. lipnja 1834. - Pariz, 26. rujna 1917.), francuski slikar, graficar i kipar.
Isprva je slikao historijske teme i portrete u ulju, a 70-ih godina poceo je raditi u pastelu i temperi. Zanima ga prije svega pokret tijela, koji je prikazivao tocno i realisticki, a pritom su na njega utjecali japanski drvoresci (Utamaro i Hokusaj). Motive je trazio na konjskim trkalistima i u kazalistu, a oko 1872. poceo je crtati i slikati plesacice. Izlagao je s impresionistima, a poslije u salonu. Izradio je niz bakropisa, litografija, a bavio se i sitnom plastikom.

Rane godine
Degas je rodjen u Parizu, iz imucne bankarske obitelji. Sa jedanaest godina pocinje svoje skolovanje, u skoli Lycee Louis Grand. Degas se ozbiljno poceo baviti slikarstvom, sa osamnaest godina svoju sobu je pretvorio u atelje, ali od njega se ocekivalo da studira kao i od svih maldih plemica. Degas je imao druge planove te je svoje formalno skolovanje napustio sa dvadeset godina, i krenuo studirati slikarstvo pod vodstvom Louisa Lamothea. Nakon par godina otputovao je u Italiju gdje je vidio radove Michelangela,Raphaela i ostalih slikara renesanse.

Kroz zivot
Edgar Degas: Sjedeca plesacica, 1881.-83.
Godine 1865. neki od njegovih radova izlozeni su u Salonu (sluzbena umjetnicka izlozba na akademiji Lijepih umjetnosti u Parizu). Sljedecih pet godina nekih od njegovih radova koji su bili izlozeni u Salonu postupno su bili prihvaceni u Svijetu konvecionalne umjetnosti. Poznat je po slikama konja i plesacica, poceo je sa povijesnom slikom kao sto su Mladi Spartanci. U svojoj ranoj karijeri slikao je i portrete u kojima je uspio prikazati jake karakterne osobine portretiranih. Kroz svoje slikarstvo mnogo se vise zanimao za teme iz realnog zivota nego za povijesne i mitoloske teme. Godine 1870. izbio je Francusko – Pruski rat i Degas je stupio u Nacionalnu gardu, branio je Pariz te mu je ostalo malo vremena za slikanje. Kroz rat otkriven mu je problem s ocima sto ga je tijekom zivota jako brinulo. Nikad se nije zenio te je svoje posljednje godine svog zivota proveo skoro slijep, besciljno lutajuci ulicama Pariza, dok nije umro 1917.