Drvo koje se najčešće koristi u proizvodnji letvica za okvire je: Ayous, Bor, Jela, Ramin, Kotò, Jelutong.

Ayous

Ponekad nazvan “obeche” (izgovara se “obeče”) ili Samba ili Wawa.
Drvo žućkaste boje, mekano i lagano bez pruga.
Stabla od ayousa rastu u prašumama zapadne i središnje Afrike: Kamerun, Obala Bjelokosti, Ghana i Nigerija, Gabon, Liberija, Sijera Leone, Srednjoafrička Republika i Republika Kongo.

Stablo Ayous

Stablo dostiže visinu od 45-50 m. Deblo može dostići do 2 metara promjera. Prvih 30 metara je bez grana, što znači da drvo koje se dobije je bez čvorova.
Sve su radnje jednostavne: sušenje, piljenje, ljuštenje, sušenje toplim zrakom, isparavanje, impregnacija, a doprinose postizanju diskretnih rezultata. Upravo radi otpornosti na toplinu i vlagu, lakoće i nedostatak čvorova drvo ayous se upotrebljava za šperploče, u stolariji za pakiranje, za proizvodnju kuhinjskog namještaja, za slikarske okvire, u saunama, za proizvodnju leuta i za hobistiku.
U Evropi se uvozi pretežno već ispiljeno u daskama standardnih debljina i standardnih dužina od otprilike 3 metara.
Ayous je jednostavan za rad i ima nižu cijenu naspram drugih vrsta drva. Upravo radi ovih razloga za letvice se najčešće koristi ova vrsta drva.

Letvica realizirana sa drvom od ayousa

S obzirom da je ayous vrlo mekano drvo, ima slabu krutost. U slučaju kad je okvir veoma tanak i velikih dimenzija (na primjer 60x80 cm), kad se slika objesi na zidu teži savijanju.
Ayous je, dakle, prikladniji za deblje letvice od barem 3 cm debljine. 
Osnovni nedostatak ayousa je da ga napadaju moljci. To se češće događa u toplim krajevima (na primjer Južna Evropa, Afrika, Bliski Istok, Srednja Amerika).

Drveni moljac (Anobium punctatum)

Prije nego što se koristi za proizvodnju letvica, ayous se može podvrgnuti tretmanu protiv moljaca.
Problem moljaca je opširno objašnjen u jednom od slijedećih članaka.

Bor

Radi se o smolastom drvu sa nepravilnim prugama i čvorovima.

Borovo stablo

Takozvana “domaća” vrsta ima pravilnije pruge. Raste u Italiji i u zemljama Južne Evrope.
Za proizvodnju letvica posljednjih se godina postepeno prešlo na rješenje “finger joint” često povezano sa rješenjem laminiranog drva (vidi članak koji govori o sistemu finger joint i laminirano drvo).
Velika prednost borovog drva naspram ayousa je u tome što ga moljci ne napadaju.
Jedan od problema kod upotrebe borovog drva je poteškoća rezanja sa giljotinom. Odnosno rezanje na 45º sa giljotinom teži rastrgati drvo. U tim slučajevima poželjnije je koristiti pilu za rezanje letvica.
Drugi problem nastaje u trenutku spajanja. Borove pruge često prouzrokuju skretanje spojnica prema unutarnjem ili vanjskom dijelu letvice. Taj je problem osobito izražen kod veoma visokih i tankih letvica gdje se spojnice stavljaju jedna na drugu.

Skretanje spojnica prouzrokovano borovim prugama.

Jela

Drvo sa prilično pravilnim prugama i čvorovima. Veoma svjetle žučkaste boje.
Jela raste na alpskim područjima, u Italiji kao i u Evropi.

Jelovo stablo

I kod jelovog drva sve se češće primjenjuje rješenje finger joint i laminiranog drva.
Jelovinu, za razliku od ayousa, ne napadaju drveni moljci.
Kao za borovinu, i jelovina teži rastrganju prilikom rezanja giljotinom. Osim toga, spojnice postavljene jedna na drugu teže skretanju jer slijede pruge na drvu.

Ramin

Veoma svijetlo drvo bez pruga i bez čvorova, dakle veoma prikladno za letvice za okvire.
Stablo raste u jugoistočnoj Aziji (Indonezija, Malezija, Borneo itd)

Stablo ramin

Međutim, postaje sve rjeđe jer su države koje ga proizvode posljednjih godina postavile veto na iskorištavanje šuma. To je jedan od razloga zbog kojeg je cijena ramina postala previsoka.

Kotò

Veoma svijetlo drvo bez pruga i bez čvorova.
Stablo raste na području zapadne tropske Afrike, pogotovo Kamerun i Obala Bjelokosti. Posljednjih se godina često koristi u zamjenu za ramin koji je sve oskudniji.

Stablo kotò

Osobine ovog drva su prilično slične raminu. 
Osnovni nedostatak ovog drva je da ga napadaju drveni moljci iako ne tako često kao kod ayousa.

Jelutong

Drvo bijelo-žute boje veoma fino i sa ravnim prugama.
Često se koristi umjesto ayousa s obziroma da ima slične osobine. Nije jako otporno i moljci ga lako napadaju.
Upotreba ovog drva za okvire je opravdana samo u slučaju da su letvice podvrgnute strogom tretmanu protiv moljaca.
U proizvodnji letvica često se koristi kao laminirano drvo. Porijeklo Malezija i Indonezija.

Stablo Jelutong

Čeljasti spoj ili “Finger Joint”

Ovaj se sistem sastoji u spajanju dva ili više komada drva za realiziranje veoma dugih elemenata ili za odstranjivanje neispravnih dijelova.
Prednosti su:
- Odstranjuju se čvorovi drva, smolaste vrećice i drugi neispravni dijelovi.
- Koriste se i neki dijelovi drva koji bi se u protivnom odbacili, kao na primjer prekratki dijelovi.
- Postižu se jednolične letvice 3 metara dužine bez ograničenja nametnuto veličinom stabala.
- Tako dobivene letvice su čvršće i nemaju zaobličenja koja se ponekad primjećuju na “normalnim” letvicama.

Lamelirano drvo

Lamelirano drvo se proizvodi ljepljenjem zajedno drvenih traka.
Iz deblja se prije dobiju drvene trake - takozvane lamele - obično širine ne veće od 20 mm da se spriječe pretjerane deformacije uzrokovane fenomenom.
Zatim se drvene trake podvrgavaju postupku za stabiliziranje u higrometrijskom sadržaju. Drugim riječima stupanj vlage se unificira.
Na kraju se međusobno spajaju ljepljenjem na toplo i pod pritiskom. Postavljaju se međusobno sa prugama u suprotnom smjeru tako da se osigura veća jednoličnost snage kod drvenih greda.

Lamelirano drvo je dakle kompozitni materijal koji se sastoji prvenstveno od naravnog drva, od kojeg zadržava vrline, ali je istovremeno novi proizvod, realiziran na industrijskoj razini, koji putem tehnološkog postupka ljepljenja pod pritiskom, smanjuje nedostatke naravnog drva.
Mogu se proizvoditi elementi željenih oblika i dimenzija, bez ograničenja nametnutih veličinom stabla. Na taj se način mogu postići jednolične dužine od 3 metara.
Iako realizirane zapaljivim materijalom, konstrukcije od lameliranog drva mogu imati istu ili čak veću otpornost na požar od čeličnih konstrukcija. Ustvari, kod lameliranog drva sagorijevanje se odvija polako zahvaljujući dobroj toplinskoj izolaciji koju proizvodi karbonizirani površinski sloj.
Prednosti i nedostaci su isto kao kod čeljastog spoja.

Sistem “finger joint” kao i sistem “lameliranog drva” se sve više koriste u sektoru letvica za okvire.